Data
Important areas
Habitat types
Red List
 
Crveni popis


Crveni popis i crvene knjige ugroženih vrsta predstavljaju jedan od temeljnih izvora podataka za analizu i vrednovanje područja ekološke mreže.
Državni zavod za zaštitu prirode provodi projekt Crvena knjiga Republike Hrvatske koji je bio započet 2000.godine u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja.

Što imamo do sada?
Do sada su objavljene sljedeće publikacije:
  • Radović, D. et al. (2003.): Crvena knjiga ugroženih ptica Republike Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, Zagreb.
  • Državni zavod za zaštitu prirode (2004.): Crveni popis ugroženih biljaka i životinja Republike Hrvatske.
  • Zavod je prikupio materijale za još nekoliko crvenih knjiga koje su u pripremi za tisak. Priredili su ih sljedeći suradnici:

Skupina Nositelj obrade Autori
vaskularna flora Botanički zavod PMF-a, Zagreb Toni Nikolić,Jasenka Topić
sisavci Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb Nikola Tvrtković, Jasna Antolović, Emil Flajšman, Alojzije Frković, Marin Grgurev, Marijan Grubešić, Danijela Hamidović, Draško Holcer, Igor Pavlinić
ptice Zavod za ornitologiju HAZU, Zagreb Dragan Radović, Davor Ćiković, Jelena Kralj, Vesna Tutiš
gmazovi Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb Nikola Tvrtković, Biljana Hutinec, Eduard Kletečki, Bojan Lazar, Martina Podnar Lešić, Jure Skejić
vodozemci Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb Eduard Kletečki, Nikola Tvrtković
slatkovodne ribe Zoologijski zavod PMF-a, Zagreb Milorad Mrakovčić, Ivana Buj, Marko Ćaleta, Perica Mustafić, Davor Zanella
danji leptiri Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb Martina Šašić, Mladen Kučinić
Podzemne životinje Hrvatski prirodoslovni muzej,
Zagreb		 Nikola Tvrtković, Sanja Gottstein-Matočec, Danijela Hamidović, Branko Jalžić, Eduard Kletečki, Marcelo Kovačić, Romana Lattinger-Tvrtković, Roman Ozimec, Donat Petricioli, Boris Sket, France Velkovrh, Primož Zupančić

Podaci koje možete naći i pretraživati na ovoj web stranici potječu iz navedenih izvora. Karte rasprostranjenja ptica preuzete su iz materijala za Crvenu knjigu ugroženih ptica. Karte rasprostranjenja za sisavce, gmazove, vodozemce, danje leptire i podzemnu faunu izrađene su u Državnom zavodu za zaštitu prirode na temelju karata u rukopisu koje je priredio dr.sc. Nikola Tvrtković.

Obrazloženje uz Crveni popis (iz knjige Crveni popis Republike Hrvatske: Uvod )
Što je Crveni popis?

Crveni popis jedna je od temeljnih stručnih podloga u zaštiti prirode. Pokazuje koje su vrste ili podvrste biljaka, gljiva i životinja u opasnosti od izumiranja, a i u kojoj mjeri i koliko brzo im ta opasnost prijeti.
Žalosna je činjenica da broj ugroženih vrsta raste iz dana u dan, znatno brže no što raste broj onih vrsta koje su zahvaljujući zaštitnim mjerama postigle povoljniji status. Prema podacima Svjetske udruge za zaštitu prirode (The World Conservation Union, IUCN), koja na znanstvenoj osnovi i prema utvrđenim kriterijima procjenjuje ugroženost vrsta na svjetskoj razini, od ukupno oko 1,8 milijuna poznatih vrsta, u Svjetski crveni popis za 2003. godinu upisano ih je 12 557, od toga 6774 biljke i 5483 životinje. Mnoge su od njih dosegle donju kritičnu granicu brojnosti. Procijenjeno je da je stopa izumiranja vrsta danas između tisuću i deset tisuća puta veća nego što bi bilo prirodno. Pogubni ljudski utjecaj stalno se povećava - čovjek uništava živi svijet izravno ili posredno, uništavanjem staništa ugroženih vrsta. Osim toga, ekološki sustavi gube stabilnost i zbog klimatskih promjena, onečišćenja, invazivnih stranih vrsta i drugih čimbenika.
Budući da su mogućnosti zaštite prirode, odnosno primjenjivanja zaštitnih mjera nedostatne da bi zaustavile takve razvojne tendencije, nužno je kategorizirati vrste ovisno o stupnju njihove ugroženosti te u skladu s tim utvrditi prioritete i žurnost akcija.
Upravo to omogućuje Crveni popis. Temeljem utvrđenih kriterija vrstama se pridodaje neki od stupnjeva ugroženosti, bez obzira je li riječ o globalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini. Svaka zemlja nastoji utvrditi "svoj" crveni popis kako bi osigurala što racionalniju i uspješniju zaštitu ugroženih vrsta na državnoj razini.

Svjetski crveni popis

Svjetski crveni popis priređuje Povjerenstvo IUCN-a za opstanak vrsta (Species Survival Commission, SSC), sastavljeno od 7000 stručnjaka za pojedine vrste. Od 1963. godine, kad je započeo rad na konceptu crvenoga popisa, sustav se uspješno razvijao, temeljeći se sve više na znanstvenim činjenicama. IUCN je 1994. prihvatio nove kategorije ugroženosti i kriterije za njihovo utvrđivanje, na kojima se temelje i novi Svjetski crveni popisi iz 2000., 2002. i 2003.godine. Najnoviji popis sadrži podatke za više od 18 000 vrsta. Kako je materijal preopsežan da bi se tiskao u obliku knjige, objavljen je u elektronskom obliku na web adresi IUCN-a: www.redlist.org i svake će se godine revidirati.
U izradi nacionalnih crvenih popisa primjenjuje se ista metodologija i kriteriji koje je utvrdio IUCN, samo prilagođeni regionalnoj primjeni (više o tome može se pročitati na web stranicama IUCN-a: www.iucn.org/themes/ssc/redlists).

Kategorije ugroženosti

Sustav crvenoga popisa IUCN-a sadrži devet kategorija u koje je moguće rasporediti vrste: izumrle (Extinct, EX), izumrle u prirodi (Extinct in the Wild, EW), kritično ugrožene (Critically Endangered, CR), ugrožene (Endangered, E), rizične (Vulnerable, VU), niskorizične (Near Threatened, NT), najmanje zabrinjavajuće (Least Concern, LC), nedovoljno poznate (Data Deficient, DD) i neobrađene (Not Evaluated, NT). Srž sustava čine kategorije vrsta kojima prijeti izumiranje (CR, E i VU). U svrhu utvrđivanja pripadnosti vrste nekoj od tih kategorija, razrađen je skup od pet kvantitativnih kriterija koji se temelje na biološkim čimbenicima u odnosu na rizik od izumiranja, a uključuju: brzinu smanjenja brojnosti, veličinu populacije, veličinu područja rasprostranjenosti i stupanj rascjepkanosti populacije te njezine rasprostranjenosti.

IUCN kategorije ugroženosti
Skupina kategorija Kategorija ugroženosti vrste/podvrste
izumrle (EX) izumrle u prirodi (EW) - više nema živoga primjerka u prirodi
regionalno izumrle (RE) - izumrle u Hrvatskoj
pred izumiranjem (Threatened) kritično ugrožene (CR) - postoji izuzetno visoki rizik od izumiranja
ugrožene (EN) - postoji veoma visoki rizik od izumiranja
rizične (VU) - postoji visoki rizik od izumiranja
ne prijeti im izumiranje niskorizične (NT) - nisu pred izumiranjem, ali bi uskoro mogle biti
najmanje zabrinjavajuće (LC) -vrednovane su kriterijima IUCN-a te je utvrđeno da ne pripadaju ni jednoj od spomenutih kategorija
nedovoljno poznate (DD) - nema dovoljno potrebnih podataka za procjenu rizika od izumiranja (stanje populacije i rasprostranjenost)


Sadržaj Crvenog popisa

Crveni popis sadrži sljedeće podatke za svaku svojtu:
  • znanstveno ime (koje se najčešće rabi)
  • hrvatsko ime (kako su ga predložili autori)
  • englesko ime (kako su ga predložili autori; za neke biljne svojte ne postoje uobičajena engleska imena, pa ih je tehničko uredništvo, uz suglasnost autora, prevelo za potrebe ove knjige)
  • IUCN kategorija
  • IUCN kriteriji, temeljem kojih je utvrđena kategorija ugroženosti (samo za neke skupine)
  • naznaka endemizma (označeni su stenoendemi - svojte rasprostranjene samo na području Hrvatske)

Analiza podataka

Crveni popis Republike Hrvatske obuhvaća 1169 ugroženih biljnih i životinjskih svojta unutar obrađenih skupina, od čega 93 čine stenoendemi. Ako sagledamo podatke o postocima ugroženih svojta u odnosu na ukupan broj svojta po pojedinim biljnim i životinjskim skupinama, i to posebno na svjetskoj, europskoj i državnoj razini, uočljiv je:
  • znatno viši postotak ugroženosti europske flore i faune u odnosu na svjetsku razinu
  • nešto niži postotak ugroženosti hrvatske flore i faune u odnosu na europsku razinu, osim za ptice gnjezdarice i gmazove.
  • u ptica su posebno vrednovane gnjezdeće, a posebno negnjezdeće populacije. Od ukupno 375 ptičjih vrsta zabilježenih za Hrvatsku, na Crvenom popisu ih je 178, u različitim kategorijama ugroženosti. Od njih se 147 odnosi na gnjezdarice, a 47 na negnjezdeće populacije (za 16 vrsta ugrožene su obje populacije). Iz viših kategorija ugroženosti (CR, EN i VU) na popisu je 88 ptica, od toga su za 77 vrsta ugrožene gnjezdeće, a za 18 vrsta negnjezdeće populacije, odnosno za 7 vrsta ugrožene su obje populacije.

Odnos broja ugroženih svojta (kategorije CR, EN i VU) i ukupnog broja svojta na svjetskoj, europskoj i državnoj razini

Skupina kategorija SVIJET EUROPA HRVATSKA
Skupina ukupan broj svojta broj ugroženih svojta % ukupan broj svojta broj ugroženih svojta % ukupan broj svojta broj ugroženih svojta %
Sisavci 4842 1130 23,3 274 71 26 101 8 7,9
Ptice* 9932 1194 12 515 134 26 2311 76 2 32,9
Gmazovi 8134 293 3,6 200 20 10 38 4 10,5
Vodozemci 5578 157 2,8 75 10 13,3 20 2 10
Slatkovodne ribe 8400 750 3 8,9 349 272 77,9 145 66 45,5
Vaskularna flora 272655 6694 22,4 12500 672 5,4 5360 223 4,2
Danji leptiri 17700 176 4 1 576 69 12 180 11 6,1

* Brojke se odnose na ptice gnjezdarice
Podaci za svijet - IUCN, 2003: The IUCN Red List of Threatened Species
Podaci za Europu - EEA/ETCNC, 2002: A Preliminary European Red List of Vertebrates
Podaci o ukupnom broju svojta u Hrvatskoj - DUZPO,1999: Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i akcijskim planovima zaštite.
  • 1 Podatak iz Crvena knjiga ugroženih ptica Republike Hrvatske, 2003.
  • 2 Uključuje i kategoriju DD
  • 3 Nisu razdvojene morske i slatkovodne vrste, ali gotovo u cijelosti je riječ o slatkovodnim ribama
  • 4 Obuhvaća sve leptire Lepidoptera, ali gotovo u cijelosti je riječ o danjim leptirima

Crveni popis RH:

IUCN kategorija ugroženosti
Skupina EX RE CR EN VU NT LC DD ukupno
Podzemna fauna 1 2 13 11 4 9 40 (34)*
Danji leptiri 5 2 4 10 17 38
Slatkovodne ribe 6 12 22 31 9 2 8 90
Vodozemci 1 1 2 3 2 9
Gmazovi 1 2 2 8 6 19
Ptice (gn/negn) 13/2 17/13 23/10 14/2 36/20 34/9 10/1 147/47 (178)**
Sisavci 4 5 3 21 1 8 42
Vaskularna flora 1 10 90 62 71 185 340 759
Ukupno 1169

* 6 svojti podzemne faune obrađeno je također u skupinama riba (3), vodozemaca (2) i sisavaca (1)
** ukupan broj obrađenih ptičjih vrsta - kod nekih su ugrožene gnjezdeće populacije, kod nekih negnjezdeće, a kod nekih obje

Search site:
Copyright © State Institute for Nature Protection, 2004.
Last update: 15.3.2007.
Web developement: webmaster@cro-nen.hr